15. listopada smo posebnim događanjem obilježili Međunarodni dan bijelog štapa i početak manifestacije Mjeseca hrvatske knjige. Koncertom Perice Mihaljevića predstavili smo poseban program digitalizacije nota hrvatske glazbene baštine na brajici.
Kao što mnogi od vas znaju, Hrvatska knjižnica za slijepe u svom fondu pohranjuje i note na brajici. Osim djela stranih kompozitora, pripremanih u srodnim knjižnicama i brajevim tiskarama u Europi i svijetu, u fondu se nalaze i priručnici za profesore odnosno učenike klavira, gitare i harmonike te manji broj skladbi hrvatskih kompozitora. Ti su priručnici i male zbirke skladbi pripremani u Hrvatskoj knjižnici za slijepe, a priredili su ih, nekad i ručno prepisali, slijepi i slabovidni glazbenici i glazbeni pedagozi. U povijesti su se prijepisom nota na brajicu bavili Valentin Novačić, a ponajviše Josip Hrvoj koji je i autor djela „Brajična glazbena notacija: priručnik za notno opismenjavanje slijepih“ i „Priručnika za slijepe ljubitelje gitare: Učim gitaru na bazi sluha“. Želja nam je bila prije svega neke od tih već postojećih djela prepisati u digitalnom obliku, odnosno na digitalnoj brajici, kako bi ih sačuvali za buduće naraštaje glazbenika.
Poseban program Digitalizacije nota hrvatske glazbene baštine na brajici podržalo je Ministarstvo kulture i medija. Budući da je riječ o specifičnom poslu koji uključuje ne samo poznavanje notnog pisma nego i brajične glazbene notacije, u program digitalizacije smo uključili profesora klavira na Glazbenoj školi Jana Vlašimskog u Virovitici, Pericu Mihaljevića. Osim Perice, u posao je bio uključen Zlatko Sobočan, zadužen za digitalnu ispravnost prijepisa dok je kolega Marko Pavić, voditelj brajične tiskare, zadužen za finalni produkt nota koji se pohranjuje i daje na korištenje. Brojnoj publici koja je prije svega došla poslušati koncert Perice Mihaljevića, obratio se gospodin Josip Hrvoj, ukratko opisavši na koji način su nastajali glazbeni priručnici koje je on pripremio. Kolega Marko Pavić je pak objasnio postupak koji se odvija u brajičnoj tiskari prilikom pripreme nota.
Uslijedio je koncert, a Perica nas je uvodio u svaku kompoziciju uz tehnička objašnjenja. Poslušali smo Stare dalmatinske plesove koje je za klavir pripremio Ivo Lhotka-Kalinski, zatim Contradanzu za klavir Borisa Papandopula te Četiri kompozicije za klavir Ivane Lang. No najveće su oduševljenje izazvale tri Peričine autorske kompozicije, pojedinačno posvećene njegovoj djeci, koje posve različitog stila dočaravaju karaktere mališana. Nakon dugog pljeska, na dar smo dobili još i jednog Chopina. Publici se na kraju obratila ravnateljica, istaknuvši značenje ovog projekta za buduće generacije glazbenika.
Kao komentar iz publike, i šlag na tortu, je od strane umirovljenog dugogodišnjeg djelatnika knjižnice, Antuna Bosnara, došla jedna povijesna crtica vezana uz pomno ručno prepisivanje nota na brajici spomenutog Valentina Novačića. Bilo nam je zaista predivno.
