U Hrvatskoj knjižnici za slijepe možete pogledati i opipati malu izložbu „Uskrs u zagrebačkoj obitelji 1930-ih“. Izlošci su predstavljeni u formi postavljenog blagdanskog stola, a bit će dostupni do 10. travnja.
Autorice izložbe su Anamarija Starčević Štambuk i Mihaela Blagaić Kišiček, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb.
Nešto više o običajima u obitelji čiji su uporabni predmeti iz svakodnevnog života ovdje izloženi, pročitajte u nastavku:
“Uskrs u obitelji Starčević koja se u drugoj polovici dvadesetih godina prošlog stoljeća (1929. godine) doselila u Zagreb u novoizgrađenu obiteljsku kuću s vrtom u Zvonimirovoj ulicu prožet je običajima naslijeđenim iz obitelji iz kojih su ponikli i gradova od kuda dolaze. Mate Vene dolazi iz Gospića, a Ana/Anka rođena Moričić iz Splita te svako sa svoje strane unosi vlastite običaje. Ono što im je zajedničko jest uska povezan s obredima korizme, Velikog tjedna i Uskrsa unutar župa – Župi sv. Jeronima kojoj pripada njihova kuća, ali i Župi Majke Božje Lurdske u Zvonimirovoj ulici kojoj gravitira. Ujedno, vrlo je bilo važno odaslati što više uskršnjih čestitki rodbini, prijateljima i znancima.
Uz obnašanje vjerskih obreda i običaja njegovali su se i pučki običaji ukrašavanja doma mladicama cvjetnih aranžmana, uskrsnim pisanicama, raznim ukrasnim predmetima poput uskrsnog zeca, pilića, ptičica i sl.
Osobita pažnja posvećivala se farbanju i ukrašavanju uskrsnih jaja koja su se izrađivala raznim tehnikama – kuhanju u korama luka na koje su se zalijepili listići raznog bilja stavili u najlon čarapu i tako dobili krasnu smeđu boju, a listići bilja ostali su svijetle boje i ocrtavali biljku – najviše djetelinu, zatim iscrtavanjem raznih ukrasnih elemenata voskom koji je ostao svijetao prilikom uranjanja u razne boje, ali i bojenje jaja raznim kupovnim bojama – crvenom, plavom, zelenom, ljubičastom i žutom.
Hrana je također bila vrlo važan čimbenik običaja. Tako se petkom postilo i jelo samo jedan put na dan i to navečer isključivo riba riječna ili morska, a na Veliki petak bakalar s krumpirom.
Ono što su svi u obitelji najviše iščekivali je uskršnji doručak koji je slijedio nakon ranojutarnje mise u sklopu koje je obavljen blagoslov jela – jaja, šunke, hrena, mladog luka, rotkvica, soli, kruha, pince ili sirnice i drugih jela vezanih uz proljetne darove prirode. Servirao bi se lijepo ukrašen blagdanski stol na kojem se nudio kakao i iznijele sve blagoslovljene delicije, uz maslac i džem.
Zatim bi slijedio uskršnji ručak s pečenom mladom janjetinom, mladim krumpirom, mladim lukom te brojnim kolačima.
Popodne bi se išlo u šetnju Maksimirom.”
